Mnogi od nas, vjerojatno svi, prisutni susretu s našim gostom u školi, u petak 17.rujna, poželjeli su biti Vinko Brenković. Zašto? Razloga ima mnogo…Jedan od njih i možda najvažniji je taj da se Vinko usuđuje i zna živjeti svoj san, nenametljivo, s mnogo entuzijazma i pustolovnog duha.  Kao što se i svi mi tijekom čitavog života  na različite načine trudimo spoznati sebe i druge, Vinko je odlučio spoznati sebe i svijet koji nas okružuje na zasigurno jedan od najboljih mogućih načina, putujući. Upoznao je više od pedeset zemalja diljem Europe, Azije i Južne Amerike, a posjetio je i Meksiko u Sjevernoj Americi i Maroko u Africi te nam prenio djelić svojih dojmova i doživljaja. Naši su učenici imali nesvakidašnju priliku od pustolova koji je doživio sve nijanse zalaska sunca u zemljama diljem svijeta čuti kako je putovati pješice, na biciklu, vlakom, autobusom ili na devi. A osim putovanja kopnom, Vinko voli razgledavati i upoznavati se sa „stanovnicima“ morskih dubina te svoju ljubav prema ronjenju i podmorju prenosi i  na ostale radeći kao učitelj ronjenja u Rapcu. Otkrio nam je da kada ne roni ili putuje, uživa u svom omiljenom sportu, boćanju. Naravno, zanimalo nas je i kako je imati najdužu irokezu u Hrvatskoj, a Vinko je rado s nama podijelio različite dogodovštine koje mu je priuštila njegova osebujna frizura.

    Učenici sedmog i osmog razreda vrlo su pažljivo i s velikim zanimanjem slušali Vinkove odgovore na pitanja koja su pripremili osmaši, Karmela Švić i Damjan Ivančić.

   Sat vremena našeg nezaboravnog susreta proletjelo je za čas i mi smo se morali oprostiti s našim gostom. Zahvalili smo mu glasnim pljeskom, zaželjeli mu mnogo sreće na daljnjim putovanjima i izrazili iskrenu želju za ponovnim druženjem.

Sretno, Vinko!

U našem novom broju školskog časopisa Upitnik uskoro ćemo objaviti intervju s Vinkom u kojem ćete moći pročitati još mnogo zanimljivih detalja s njegovih putovanja...

Do tada zavirite u fotogaleriju i pogledajte nekoliko fotografija iz Vinkove privatne arhive.